Jezik kojim se govorilo na Drenoviku.
Ovo je rječnik u kojem sam pokušao da sakupim riječi, fraze i izraze karakteristične za moje rodno mjesto Drenovik. Nastao je iz moga sjećanja ali i sakupljanjem mnogih priloga posjetitelja ove stranice. Svima koji su slali svoje prijedloge još jednom veliko hvala. Ukoliko želite dodati neku riječ ili komentirati postojeći unos molim vas upišite komentar na kraju stranice.
A | B | C | Č | Ć | D | DŽ | E | F | G | I | J | K | L | M | N | NJ | O | P | R | S | Š | T | U | V | Z | Ž
Reset list
palamutiti -
lagati
pantole -
hlače; pantalone
pape -
vrsta ženske obuće
pas -
struk; pojas
patišmana -
vrsta kolača (ovaj kolač se nosio većinom na babine)
pauz -
pazuh
pečiti se -
praviti se važan (ohola poza kod ljudi), (borbeni stav kod bikova)
peka -
suvo meso
pemzija -
mirovina; penzija
penkalo -
naliv pero; kemijska olovka
pepelnica -
pepeljara
pernica -
u njo su školarci držali pribor za pisanje
petljanac -
lažov
petljati -
lagati
pičiti -
brzo trčati
pijer -
pir; svadba
piljak -
okrugli kamen s kojim se igrala istoimena igra
piljota -
piljevina
pipa -
slavina; česma
pirgavo -
pjegavo
pišaga -
mokraća
pišća -
pištaljka
pjan -
pijan
pjano -
pijanac
plačipijer -
dio pira koji se slavi kod mlade
plao -
puno; jako; mnogo
pljega -
prhut
pljeviti -
uništavati (čupati) korov u nasadima povrća
pljoska -
pljosnata flaša
pljunka -
pljuvačka
pljunuti -
u smislu nalik na nekoga (npr.: pljunuti otac = sin liči na oca)
plot -
ograda
podkučiti -
nekome podmetnuti nogu
podvore -
alakte (dvija duga drveta) za nošenje sijena (plastića)
pojata -
dio štale u kojoj se skladištilo sijeno
pokusati -
pojesti nešto žlicom
ponjava -
prostirač za pod napravljen od starih krpa
popršnjak -
dio ženske narodne nošnje
vrsta prsluka
posjaluk -
budalaština; glupost
potamina -
potajno; odprilike
potući -
spotaknuti se; posrnuti
povezati se -
staviti maramu na glavu
prakanatur -
crkveni zastupnik u nekom selu
pralo -
veći drveni panj odnosno obrađeno drvo na kojem se pratljačom pralo rublje
pratljača -
drvena alatka za pranje rublja
Pratljačom se lupalo po mokrom rublju koje je ležalo na pralu
prčkati -
dirati; barakati
predolica -
mala udolina
pregršće -
pregršt
prelo -
sijelo
prepreden -
lukav
presnac -
pita od jaja i mlijeka (slagana)
pricvrljiti -
uz nekoga ili nešto se usko prisloniti
priglavci -
pletene čarape koje su sezale samo do članaka
prija -
prije; ranije
prikaza -
utvara; vrag
prikoprčiti se -
napraviti kolut naprijed
prikuća -
prostor ispred kuće, dvorište
prisepetiti se -
pogriješiti prilikom govora; reči nešto pograšno
pristaviti -
staviti nešto da se kuha (npr. kava = pristaviti kavu)
privrta -
palačinka
prižeti -
pritegnuti
prkeljati -
lagati; pričati gluposti
prnjicati se -
brzo (bezglavo) trčati (odnosi se posebice na stoku)
profijati -
nešto olako izgubiti; pronevjeriti
prova -
pogača od kukuruznog brašna (proja)
prvulja -
krava koja je otelila prvo tele
przniti -
rasipati nešto po podu; praviti nered
puca -
gumb; dugme
puhati se -
hvalisati se; praviti se važan
puljati -
zagrabiti tečnost
pura -
palenta
pušćenac -
razveden muškarac
Znaš li što su naćve?
Nikad čuo, al’ vjerovatno nešto od ovdje priloženog: https://www.google.at/search?q=na%C4%87ve&biw=1920&bih=967&tbm=isch&imgil=MZZW6MUK1ch2vM%253A%253Ble_kYDLhwYmD5M%253Bhttp%25253A%25252F%25252Fwww.nasa-lika.com%25252Fcoppermine%25252Fdisplayimage.php%25253Fpid%2525253D172&source=iu&pf=m&fir=MZZW6MUK1ch2vM%253A%252Cle_kYDLhwYmD5M%252C_&usg=__xPPrD091s1uqAAPp5w6mrUzzA58%3D&ved=0CCsQyjc&ei=MGWEVJKzLoSXOJ-0geAF#facrc=_&imgdii=_&imgrc=MZZW6MUK1ch2vM%253A%3Ble_kYDLhwYmD5M%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.nasa-lika.com%252Fcoppermine%252Falbums%252FLicki%252520antikviteti%252F33%252F10.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.nasa-lika.com%252Fcoppermine%252Fdisplayimage.php%253Fpid%253D172%3B800%3B600
Načve,slatko se nasmijah.zbog naše pošalice koja je dugi niz godina udomaćena a glasi da je nekoj tamo gospodji pozadina (da ne pišem,u originalu) ko sirotinjske načve…velike posude za pripremu hrane..
😉
Tečo! naćve, to je književna riječ i ne spada u kategoriju nikakvog lokalizma. U Velikom rječniku hrvatskog jezika, Vladimira Anića, naćve su drvena posuda izdubena od jednog komada, za miješanje kruha. Jest da je to prastara posuda, pa je vi mlađi i ne pamtite. U čitanci koju sam ja davno učio postoji priča o tome kako je djed molio babu da mu napravi kolač, a ona se žalila da nema brašna. “A ništa zato, ti po naćvama pogrebi po žitnici pometi” nije se dao djeda. To ti je kratka priča o naćvama. Inače mi se tvoj rječnik Drenovčica izuzetno sviđa, pa ako mogu kako pripomoći, tu sam. Pozdrav
Bog Tečo!
Hvala za informaciju.
Raduje me da ti se riječnik dopada.
Jasno mi je da ima još riječi koje su i književne riječi.
Ovo je više pokušaj sakupiti na jednom mjestu riječi koje su se korisitile u našem kraju a više se ne koriste ili će vremenom sasvim isčsznuti.
Za svaku novu riječ, frazu itd. bio bih ti zahvalan.
Pozdrav
Tečo Marko
Tečo evo ti nekoliko riječi i pojašnjenja za njih, pa ako ti se dopadaju ti ih iskoristi.
Lijep pozdrav!
araluk – ograđena veranda, prizemni balkon ograđen drvenim daskama
bronzir – metalna posuda s ručkom i poklopcom
burgija – svrdlo, (poznata fraza; para vrti gdje burgija neće)
karloše – podrezane gumene čizme
naklipato – krupno narezao ili nasjekao (meso ili drva)
oćast – naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu
ončaruša – košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica
pečiti se – praviti se važan (ohola poza kod ljudi), ( borbeni stav kod bikova)
škuljav – nejak, slabašan
Puno hvala,
riječi su već u rječniku.
Pozdrav!
Tečo
Slučajno na Google- u sam tražila porijeklo riječi,koju koristim otkad znam za sebe a radi se o rječi drinjati.Znam šta znači ali ne znam,njeno porijeklo.Izbaci mi ovaj vaš “sajt” i pregledala sam sve.Ja upotrebljavam vjerojatno 99% ovih riječi a i moji roditelji,a takodjer i roditelji mojih roditelja.Ali mi smo iz BiH i to tačnije iz sjeverozapadne BiH.A neke od tih “naših” riječi su porijeklom turcizmi,ako se ne varam.Iskreno sam i malo zbunjena ali svejedno mi je drago,da te riječi se i dalje koriste.I još imamo jednu specifičnu rječ,koju koristimo a to je “čopati” a neko primjer čopa nos ? ili čopa kolač ili neko jelo,ono dira rukama..??. Velik pozdrav Vama i ja se nadam,da će neko javiti se i prokomentirati..baš me zanima..
Hi Leky,
veseli me da čak i “Mr. Google” zna za moj rječnik! 😉
Hvala za prijedlog riječi “čopati”. Ta riječ se naravno koristila i kod nas. Ja sam čak bio prilično siguran da je već u riječniku.
Ukoliko se sjetiš još nekih riječi, svaki prijedlog je dobrodošao.
Pozdrav
Bogy
ovako se još uvijek govori u bosni po selima, a cesto i u gradovima