Rječnik “Drenovčica” – Hrvatski

Jezik kojim se govorilo na Drenoviku.

Ovo je rječnik u kojem sam pokušao da sakupim riječi, fraze i izraze karakteristične za moje rodno mjesto Drenovik. Nastao je iz moga sjećanja ali i sakupljanjem mnogih priloga posjetitelja ove stranice. Svima koji su slali svoje prijedloge još jednom veliko hvala. Ukoliko želite dodati neku riječ ili komentirati postojeći unos molim vas upišite komentar na kraju stranice.

A | B | C | Č | Ć | D | | E | F | G | I | J | K | L | M | N | NJ | O | P | R | S | Š | T | U | V | Z | Ž
Reset list
sabrati se -  smiriti se; pribrati se
sać -  sići
safun -  sapun
samar -  drveno sedlo
sandžija -  jak i iznenadni bol (većinom u predjelu leđa); žigovi
šargija -  tambura
šašiokast -  razrok
sataraš -  vrsta jela (dinstano porvće)
šatirano -  šareno
satrati -  pregaziti; zgnječiti; previše se umoriti
savrijeti -  sagnuti se; saviti
šćap -  štap
šćeka -  kvaka na vratima; šteka
šćemlija -  stolica
šćene -  pas (pogrdno)
šćipaljke -  štipaljke; kvačice za vješanje rublja
šćupiti -  čvrsto uhvatiti
šećerka -  bonbon
sećija -  drveni ležaj zadnji red sjedišta u autobusu se isto tako zvao sećija
šeset -  šezdeset
šibicali -  ljubičasto
šifon -  vrsta tankog platna
sikira -  sjekira
šilješka -  ovca koja još nije dobila niti jedno jagnje
šiljo -  zub očnjak
sinija -  veliki okrugli stol na niskim nogama na siniji se ranije ručavalo ali se i razvlačilo tijesto za pite
šipa -  šipak
šira -  tečnost koja se pojavi kada voće (šljive) previru u kaci
sjetovati -  davati dobronamjerne savjete; savjetovati
škakljiv -  golicav
škakljiviti -  golicati
skopča -  siherica; bašlija
škropac -  velika kap; osip
škuljav -  nejak, slabašan
slatkoranast -  dobrog apetita; koji dobro jede
šlifer -  posteljina (pokrivač)
šljeme -  darivanje prilikom pokrivanja kuće. Susjedi i rodbina bi donosili poklone, a na krovu bi onda neki čovjek glasno vikao što su donijeli (Mašala mašala evo nam još jednog dara i bakšišara, od ... i njegove žene ..... , donijeli su: .... (na ovome mjestu su se darovi preuveličavali)...
šljiva -  rakija od šljive
šmokljav -  slab; nespretan
šnjura -  vezica na cipelama
šnjurati -  vezati vezice na cipelama
sofra -  isto značenje kao sinija; stol za ručavanje
šogolj -  vrsta slastice napravljene od šljiva
šorati se -  tući se šakama; boksati se
sova -  drvena motka pomoću koje se na ramenu nose dvije kante vode ili slično
špag -  uže; konop
splizan -  snižen (snižena cijena)
splizati -  klizati
šporet -  peć
spržiti se -  opeći se
štagoder -  nešto malo
stan -  naprava za tkanje
štokrla -  stolica
stopiti -  smočiti; pokvasiti
stora -  zavjesa
struka -  Velika zlatna ogrlica koju su u pravilu nosile djevojke. Često je to bio simbol bogastva obitelji. Što veća i raskošnija struka to bogatija obitelj.
struna -  struna je narodni način liječenja bolova u stomaku (i generalno bolova unutrašnjih organa). Tada se govorilo da se netko "strunio".  Struna se radila tako da se prstima jedne ruke čvrsto pritisnuo prostor između palca i kažiprsta a drugom rukom se masirala ruka ravnomjernim pokretima gore-dolje.
studeno -  hladno
stvorić -  tvor (životinja)
sukno -  platno
sulenar -  cijev za odvod dima od peći do dimnjaka
suplotje -  mali prolaz između dva plota
šura -  šurjak (ženin brat)
susak -  kutljača; zaimača; šeflja (velika žlica za sipanje jela u tanjur)
sustati -  umoriti se
svitnjak -  vezica

11 misli o “Rječnik “Drenovčica” – Hrvatski”

    1. Načve,slatko se nasmijah.zbog naše pošalice koja je dugi niz godina udomaćena a glasi da je nekoj tamo gospodji pozadina (da ne pišem,u originalu) ko sirotinjske načve…velike posude za pripremu hrane..

  1. Tečo! naćve, to je književna riječ i ne spada u kategoriju nikakvog lokalizma. U Velikom rječniku hrvatskog jezika, Vladimira Anića, naćve su drvena posuda izdubena od jednog komada, za miješanje kruha. Jest da je to prastara posuda, pa je vi mlađi i ne pamtite. U čitanci koju sam ja davno učio postoji priča o tome kako je djed molio babu da mu napravi kolač, a ona se žalila da nema brašna. “A ništa zato, ti po naćvama pogrebi po žitnici pometi” nije se dao djeda. To ti je kratka priča o naćvama. Inače mi se tvoj rječnik Drenovčica izuzetno sviđa, pa ako mogu kako pripomoći, tu sam. Pozdrav

    1. Bog Tečo!
      Hvala za informaciju.
      Raduje me da ti se riječnik dopada.
      Jasno mi je da ima još riječi koje su i književne riječi.
      Ovo je više pokušaj sakupiti na jednom mjestu riječi koje su se korisitile u našem kraju a više se ne koriste ili će vremenom sasvim isčsznuti.
      Za svaku novu riječ, frazu itd. bio bih ti zahvalan.

      Pozdrav
      Tečo Marko

      1. Tečo evo ti nekoliko riječi i pojašnjenja za njih, pa ako ti se dopadaju ti ih iskoristi.
        Lijep pozdrav!
        araluk – ograđena veranda, prizemni balkon ograđen drvenim daskama
        bronzir – metalna posuda s ručkom i poklopcom
        burgija – svrdlo, (poznata fraza; para vrti gdje burgija neće)
        karloše – podrezane gumene čizme
        naklipato – krupno narezao ili nasjekao (meso ili drva)
        oćast – naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu
        ončaruša – košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica
        pečiti se – praviti se važan (ohola poza kod ljudi), ( borbeni stav kod bikova)
        škuljav – nejak, slabašan

  2. Slučajno na Google- u sam tražila porijeklo riječi,koju koristim otkad znam za sebe a radi se o rječi drinjati.Znam šta znači ali ne znam,njeno porijeklo.Izbaci mi ovaj vaš “sajt” i pregledala sam sve.Ja upotrebljavam vjerojatno 99% ovih riječi a i moji roditelji,a takodjer i roditelji mojih roditelja.Ali mi smo iz BiH i to tačnije iz sjeverozapadne BiH.A neke od tih “naših” riječi su porijeklom turcizmi,ako se ne varam.Iskreno sam i malo zbunjena ali svejedno mi je drago,da te riječi se i dalje koriste.I još imamo jednu specifičnu rječ,koju koristimo a to je “čopati” a neko primjer čopa nos 😀 ili čopa kolač ili neko jelo,ono dira rukama..😀😀. Velik pozdrav Vama i ja se nadam,da će neko javiti se i prokomentirati..baš me zanima..

    1. Hi Leky,

      veseli me da čak i “Mr. Google” zna za moj rječnik! 😉
      Hvala za prijedlog riječi “čopati”. Ta riječ se naravno koristila i kod nas. Ja sam čak bio prilično siguran da je već u riječniku.
      Ukoliko se sjetiš još nekih riječi, svaki prijedlog je dobrodošao.

      Pozdrav
      Bogy

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.