Rječnik “Drenovčica” – Hrvatski

Jezik kojim se govorilo na Drenoviku.

Ovo je rječnik u kojem sam pokušao da sakupim riječi, fraze i izraze karakteristične za moje rodno mjesto Drenovik. Nastao je iz moga sjećanja ali i sakupljanjem mnogih priloga posjetitelja ove stranice. Svima koji su slali svoje prijedloge još jednom veliko hvala. Ukoliko želite dodati neku riječ ili komentirati postojeći unos molim vas upišite komentar na kraju stranice.

A | B | C | Č | Ć | D | | E | F | G | I | J | K | L | M | N | NJ | O | P | R | S | Š | T | U | V | Z | Ž
Reset list
maj -  evo; drži
Maja -  žena koja je vodila domaćinstvo u velikim zajednicama, pospremačica na svadbi
makinja -  mašina za mlaćenje klasova žitarica
mal -  stoka
malko -  malo
malta -  žbuka; malter
masat -  oštrač noževa
mašice -  mala alatka za peć (pomoću nje se moglo uhvatiti drvo ili žar u vatri)
maslati -  lagati
maslo -  mast
maune -  mahune
meća -  hrana za stoku (ostatci hrane pomiješani sa vodom)
menjik -  granični kamen koji dijeli dvije parcele
mera -  neobradivo (državno) zemljište
meščini -  meni se čini
metnuti -  staviti
mice -  jednostavna ali interesantna u kojoj su se koristila zrna graha ili kukuruza
mijur -  mjehur
miljač (mioč) -  zemljište namijenjeno za gradnju kuće
misovo -  u ime Isusovo
mito -  hrana za stoku (davala se većinom kravama koje se muzu)
mlaćanice -  kiselo mlijeko (ono koje ostane kada se izmuti puter)
mlivo -  brašno
more -  može
moštuluk -  radosna vijest; nagrada za radosnu vijest
mosur -  drveni pribor za tkanje na kog se namotavala nit
mrs -  mast; maslo
mrve -  malo
muanat -  osjetljiv
mušica -  muva, muha
muškadija -  muška djeca
muškinje -  muškarci
muškobanjasta -  žena koja se ponaša (ili izgleda) kao muškarac
muštrati -  maltretirati; provocirati
mužđiti -  bezobzirno ubirati plodove Ako se recimo plodovi ubiru ne obazirajući se na grane i lišće.

11 misli o “Rječnik “Drenovčica” – Hrvatski”

    1. Načve,slatko se nasmijah.zbog naše pošalice koja je dugi niz godina udomaćena a glasi da je nekoj tamo gospodji pozadina (da ne pišem,u originalu) ko sirotinjske načve…velike posude za pripremu hrane..

  1. Tečo! naćve, to je književna riječ i ne spada u kategoriju nikakvog lokalizma. U Velikom rječniku hrvatskog jezika, Vladimira Anića, naćve su drvena posuda izdubena od jednog komada, za miješanje kruha. Jest da je to prastara posuda, pa je vi mlađi i ne pamtite. U čitanci koju sam ja davno učio postoji priča o tome kako je djed molio babu da mu napravi kolač, a ona se žalila da nema brašna. “A ništa zato, ti po naćvama pogrebi po žitnici pometi” nije se dao djeda. To ti je kratka priča o naćvama. Inače mi se tvoj rječnik Drenovčica izuzetno sviđa, pa ako mogu kako pripomoći, tu sam. Pozdrav

    1. Bog Tečo!
      Hvala za informaciju.
      Raduje me da ti se riječnik dopada.
      Jasno mi je da ima još riječi koje su i književne riječi.
      Ovo je više pokušaj sakupiti na jednom mjestu riječi koje su se korisitile u našem kraju a više se ne koriste ili će vremenom sasvim isčsznuti.
      Za svaku novu riječ, frazu itd. bio bih ti zahvalan.

      Pozdrav
      Tečo Marko

      1. Tečo evo ti nekoliko riječi i pojašnjenja za njih, pa ako ti se dopadaju ti ih iskoristi.
        Lijep pozdrav!
        araluk – ograđena veranda, prizemni balkon ograđen drvenim daskama
        bronzir – metalna posuda s ručkom i poklopcom
        burgija – svrdlo, (poznata fraza; para vrti gdje burgija neće)
        karloše – podrezane gumene čizme
        naklipato – krupno narezao ili nasjekao (meso ili drva)
        oćast – naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu
        ončaruša – košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica
        pečiti se – praviti se važan (ohola poza kod ljudi), ( borbeni stav kod bikova)
        škuljav – nejak, slabašan

  2. Slučajno na Google- u sam tražila porijeklo riječi,koju koristim otkad znam za sebe a radi se o rječi drinjati.Znam šta znači ali ne znam,njeno porijeklo.Izbaci mi ovaj vaš “sajt” i pregledala sam sve.Ja upotrebljavam vjerojatno 99% ovih riječi a i moji roditelji,a takodjer i roditelji mojih roditelja.Ali mi smo iz BiH i to tačnije iz sjeverozapadne BiH.A neke od tih “naših” riječi su porijeklom turcizmi,ako se ne varam.Iskreno sam i malo zbunjena ali svejedno mi je drago,da te riječi se i dalje koriste.I još imamo jednu specifičnu rječ,koju koristimo a to je “čopati” a neko primjer čopa nos 😀 ili čopa kolač ili neko jelo,ono dira rukama..😀😀. Velik pozdrav Vama i ja se nadam,da će neko javiti se i prokomentirati..baš me zanima..

    1. Hi Leky,

      veseli me da čak i “Mr. Google” zna za moj rječnik! 😉
      Hvala za prijedlog riječi “čopati”. Ta riječ se naravno koristila i kod nas. Ja sam čak bio prilično siguran da je već u riječniku.
      Ukoliko se sjetiš još nekih riječi, svaki prijedlog je dobrodošao.

      Pozdrav
      Bogy

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.